Kako pravilno uspostaviti hidracijsku ravnotežu tijekom vrućih ljetnih mjeseci

Arena Centar

Savski nasip

Avenue Mall

Bazen Utrina

Mamutica

Muzej suvremene umjetnosti

Zgrada INA

Jezero Bundek

Arena Zagreb

Limene zgrade

Zagrebački velesajam

Voda je izvor života i jedan od njegovih esencijalnih čimbenika, što potvrđuje i činjenica da gotovo 70% površine našeg planeta te oko 60% čovjekova organizma čini upravo voda. Zbog toga je njezinu ravnotežu i u našoj okolini i u našem organizmu iznimno važno održavati. Hidracijska ravnotežaokosnica je pravilnog rada vitalnih organa te svako njeno narušavanje, bilo da je riječ o dehidraciji ili otrovanju vodom, može imati ozbiljne posljedice na zdravlje i život čovjeka.

Dehidracija podrazumijeva prekomjeran gubitak tjelesne tekućine, a najčešće se javlja uslijed infekcija (proljev i povraćanje), pretjeranog znojenja ili premalog unosa tekućine. Jedan od prvih znakova dehidracije je osjećaj žeđi kao jasan signal tijela za hitnu hidraciju, a svoj organizam u tom trenutku možemo zamisliti kao napola ispuhan balon. Cilj pravilne hidracije je ne dozvoliti osjećaj žeđi i tijekom cijelog dana tijelu osiguravati dovoljan unos tekućine.

Više je načina kojima se može odrediti individualni preporučeni dnevni unos tekućine u odnosu na dob, tjelesnu masu, zdravstveno stanje, intenzitet tjelesne aktivnosti, godišnje doba i druge čimbenike. No, kada je riječ o zdravoj populaciji odnosno pojedincu, Instutute of medicine postavlja jedan od najboljih modela pravilne hidracije nazvan „8 čaša vode na dan“. Ova preporučena količina vode podrazumijeva 1,5 do 2 litre na dan, što je prosječna potreba za tekućinom u odraslih osoba.

Kod hidracije nije važna samo količina i vrsta tekućine, već i pravilno pristupanje njenom unosu, jer će jedino tijelo koje se pravilno hidrira moći optimalno provoditi sve svoje metaboličke procese. Zato se preporuča da se u periodu od 9 do 21 sat popije oko pola litre vode tijekom svaka tri sata, odnosno ukupno oko 2 litre vode.

Svima onima koji se bave bilo kakvom tjelesnom aktivnošću, rade teže fizičke poslove ili se pojačano znoje u ove ljetne mjesece, bit će potrebno unijeti i nešto veću količinu kako bi se nadoknadila izgubljena tekućina. Upravo u situacijama kada je potreban povećan unos tekućine u organizam mnogi znaju pretjerati s unosom vode. Naime, u ovim slučajevima osim vode dolazi i do gubitka elektrolita, a pretjeranim unosom vode tijelo se dodatno „ispire“ što dovodi do hiponatrijemije ili tzv. otrovanja vodom.

  1. Tablica s navedenim voćem i povrćem te odnosima gramaže namirnice u odnosu na količinu vode

 

Voće Količina namirnice Količina vode Povrće Količina namirnice Količina vode
Grejp 240g 210 ml Krastavac 120 g 115 ml
Lubenica 155g 140 ml Zelena salata 30 g 28 ml
Jagoda 165 g 150 ml Celer 100 g 96 ml
Dinja 155 g 140 ml Tikvica 125 g 120 ml
Limun 212 g 190 ml Rajčica 180 g 170 ml
Breskva 155 g 140 ml Paprika 150 g 140 ml
Kupina 145 g 130 ml      
Papaja 145 g 130 ml      
Nektarina 143 g 125 ml      
Ananas 165 g 140 ml      
Šljiva 165 g 145 ml      
Naranča 180 g 155 ml      
Marelica 165 g 140 ml      

 

Kako osim vode dolazi i do gubitka mnogih minerala poput natrija, kalija i magnezija, najbolje ih je nadoknaditi konzumacijom prirodnih voćnih i povrtnih sokova, nezaslađenih čajeva, juha, variva te medicinskih pripravaka – oralnih rehidracijskih otopina (ORS) i sportskih napitaka bogatih elektrolitima, vitaminima i mineralnim tvarima. Odličan izvor tekućine pruža i „mokra hrana“ kao što su mlijeko i fermentirani mliječni napici posebno kada je riječ o hidraciji kod djece.

Puno je ideja kako se možemo osvježiti tijekom ljetnih mjeseci, a istovremeno pravilno rehidrirati tijelo. Uživanje u rashlađenom voću značajno doprinosi unosu tekućine u tijelo pa tako jedna kriška lubenice (300g), dvije kriške dinje ili jedan veliki krastavac mogu zamijeniti jednu čašu vode (250ml). S druge strane jedna cijela papaja u sebi sadrži čak pola litre vode. Kao alternativu klasičnoj konzumaciji, voće poput breskve, dinje, lubenice, limuna, jagode ili borovnice u obliku zaleđenih kockica možemo iskoristiti za pripremanje aromatizirane vode bez dodanih šećera, bogate vitaminima i mineralima.

Prirodni sladoledi, na vodenoj i mliječnoj bazi mogu biti, također, odličan izvor tekućine, a jako lako ih je pripremiti. Prirodan sok naranče, limuna, limete, ali i miksano voće može se jednostavno staviti u kalupe za sladoled, a kao kvalitetan međuobrok preporuča se jogurtni sladoled od miksanog bobičastog, egzotičnog ili sezonskog voća poput breskvi, marelica i nektarina u kombinaciji s jogurtom.

Problem s gaziranim pićima je što ona na prvu pružaju osjećaj „gašenja“ žeđi, jer CO2, koji je prisutan u njima, napuhuje želudac stvarajući osjećaj napunjenosti, no zbog toga se popije puno manja količina tekućine od one koja je potrebna za hidraciju organizma. Gazirana pića posebno su popularna među djecom i tinejdžerima te su upravo oni izloženi riziku dehidracije u vrućim ljetnim danima. Djecu je od najranije dobi potrebno educirati o važnosti konzumacije vode što pokazuje i istraživanje provedeno na 4.900 učenika sedmih razreda iz 111 hrvatskih škola u sklopu projekta Vrtim Zdravi Film, koje je pokazalo da čak 28,80% učenica i učenika svakodnevno pije gazirane sokove.

Kada je riječ o kavi i alkoholnim pićima ona imaju diuretski učinak, što ih čini „tekućinom bez tekućine“, stoga se uz njihovu konzumaciju uvijek savjetuje popratna čaša vode. [she.hr]

 

Ekologija

U zdravom tijelu zdrav duh

Za vježbanje ili bilo koju drugu sportsku ili plesnu aktivnost, većina ljudi ne izvaja puno vremena. Ljudi žive užurbanim životom, te teže pronalaze slobodnog vremena kako bi se mogli baviti bilo kojom aktivnošću. Svaki pojedinac od malih nogu trebao bi brinuti o svom zdravlju. Jedan od načina prevencije bolesti jest fizička...

Opširnije

U...

Vijesti iz gradskih četvrti

U zdravom tijelu zdrav duh

Za vježbanje ili bilo koju drugu sportsku ili plesnu aktivnost, većina ljudi ne izvaja puno vremena. Ljudi žive užurbanim životom, te teže pronalaze slobodnog vremena kako bi se mogli baviti bilo kojom aktivnošću. Svaki pojedinac od malih nogu trebao bi brinuti o svom zdravlju. Jedan od načina prevencije bolesti jest fizička...

Opširnije

U zdravom tijelu zdrav duh

Koliko je kupovina preko interneta sigurna?

Kultura


Za vježbanje ili bilo koju drugu sportsku ili plesnu aktivnost, većina ljudi ne izvaja ...

Opširnije

GM

Kod za popust  rvZoA8

 
 

 

Politika

U zdravom tijelu zdrav duh

Za vježbanje ili bilo koju drugu sportsku ili plesnu aktivnost, većina ljudi ne izvaja ...

Opširnije

Trudnički tečajevi u rujnu

Gradski ured za zdravstvo Grada Zagreba osamnaest godina u kontinuitetu organizira...

Opširnije

U zdravom tijelu zdrav duh
Trudnički tečajevi u rujnu

Dok šećete ulicama Zagreba, padne li vam ikada na pamet kome li to velik dio naše metropole duguje svoj današnji izgled?

Recepti

U zdravom tijelu zdrav duh

Za vježbanje ili bilo koju drugu sportsku ili plesnu aktivnost, većina ljudi ne izvaja puno vremena. Ljudi žive užurbanim životom, te teže pronalaze slobodnog vremena kako bi se mogli baviti bilo kojom aktivnošću. Svaki pojedinac od malih nogu trebao bi brinuti o svom zdravlju. Jedan od načina prevencije bolesti jest fizička...

Opširnije

U zdravom tijelu zdrav duh

Zdravlje

U zdravom tijelu zdrav duh

Za vježbanje ili bilo koju drugu sportsku ili plesnu aktivnost, većina ljudi ne izvaja puno vremena. Ljudi žive užurbanim životom, te teže pronalaze slobodnog vremena kako bi se mogli baviti bilo kojom aktivnošću. Svaki pojedinac od malih nogu trebao bi brinuti o svom zdravlju. Jedan od načina prevencije bolesti jest fizička aktivnost, koja je važna za sve dobne skupine.

Opširnije

U zdravom tijelu zdrav duh

Zagreb kroz stoljeća

U zdravom tijelu zdrav duh

Za vježbanje ili bilo koju drugu sportsku ili plesnu aktivnost, većina ljudi ne izvaja puno vremena. Ljudi žive užurbanim životom, te teže pronalaze slobodnog vremena kako bi se mogli baviti bilo kojom aktivnošću. Svaki pojedinac od malih nogu trebao bi brinuti o svom zdravlju. Jedan od načina prevencije bolesti jest fizička aktivnost, koja je važna za sve dobne skupine.

Opširnije

U zdravom tijelu zdrav duh