Zagreb u PROSINCU kroz stoljeća

Arena Centar

Savski nasip

Avenue Mall

Bazen Utrina

Mamutica

Muzej suvremene umjetnosti

Zgrada INA

Jezero Bundek

Arena Zagreb

Limene zgrade

Zagrebački velesajam

Zagreb u PROSINCU kroz stoljeća

1720.

Rodio se misionar Nikola Plantić. Djelovao je i u brojnim misijama u svijetu – Kordobi, Buenos Airesu i Montevideu. Navodno je, načelu paragvajskih indijanaca kao „kralj Paragvaja“ podigao ustanak protiv Španjolaca. Philip Caraman tu je priču zabilježio u knjizi Izgubljeni raj, a režiser Roland Joffe poznatim filmom Misija s Robertom de Nirom u glavnoj ulozi. Nakon izgona isusovaca iz Južne amerike, Plantić se vratio u domovinu i kao rektor isusovačkog kolegija djelovao u Varaždinu sve do ukidanja isusovačkog reda 1773. godine.

 

1835.

Počele izlazii „Novine Horvatzke“– prvi hrvatski politički list. U siječnju slijedeće godine počinje izlaziti i prilog „Danicza Horvatzka, Slavonska y Dalmatinzka“. Bio je to početakrazdoblja poznatog pod imenom „hrvatski narodni preporod“. Do 1850. godine te su novine imale pionirsku ulogu u formiranju nacionalne i građanske svijesti hrvata.

1-174_godine_Narodnih_novina.jpg

 

1855.

Kralj Franjo Josip odobrio uređenje Save za plovidbu do Rugvice. Iako je novac bio osiguran projekt nije pokrenut.

220px-Franz_Joseph,_circa_1915.JPG

 

1860.

Početci Hrvatske akademiije znanosti i umjetnosti – biskup J. J. Strossmayer poklonio 50 000 forinti za njen osnutak.

 

 

1870.

Utemeljen Hrvatski pedagoško kniževni zbor – stručno udruženje prosvjetnih radnika. Prvi predsjednik bio mu je Ivan Filipović. Zbor je 1871. godine otvorio „knjižnicu za učitelje“, 1873. godine počeo objevljivati list „Smilje“ , a iste su godine preuzeli izdavanje „Napretka“ – najstarijeg pedagoškog časopisa u Hrvatskoj koji je izlazio os 1859.

 

1885.

Umro Ivan Vončina. Gradonačelnik Zagreba od 1873. do 1876. godine. Za njegova mandata riješena su mnoga važna pitanja za naš grad. Otvoreno je moderno „Hrvatsko sveučilište Franje Josipa I“. U spomen na taj događaj tadašnja „Južna promenada“ je preimenovana u „Strosmayerovo šetalište“ u čast biskupu kojeg su smatrali najzaslužnijim za osnutak ove važne znanstvene institucije. U Gundulićevoj ulici otvoren je Hrvatski glazbeni zavod, na kaptolu osnovna škola „Kemički laboratorij“ na Zrinjevcu, ztim Botanički vrt, tiskara Narodnih novina, a među veća ostvarenja možemo ubrojiti i otvaranje središnjeg gradskog groblja na Mirogoju.

 

 

1885.

Umro sportski publicist Andrija Hajdinjak. Zajedno s Franjom Hochmanom je 1878. Godine pokrenuo „Sokol“ – prvi tjelovježbeni časopis u Hrvatskoj. Napisao je prvi priručnik za tjelovježbu – Tjelovježba u pučkoj školi“ (1875.) i sastavio prvi hrvatski rječnik sportskog nazivlja.

 

1900.

Dovršena gradnja uskotračne pruge Zagreb-Samobor.

Zagreb-Samobor_1959_ms1024_zps861f3d34.jpg

 

1905.

Počeo s radom prvi hrvački klub u Zagrebu – „Atlas“. Osnivač i utemeljitelj teškoatletskog sporta u Hrvatskoj bio je grafički strojar Maks Leidinger. On se s hrvanjem upoznao u Brnu, u Hrvačkom klubu „Helas“, u kojemu je trenirao tada čuveni europski prvak Frištenski.

 

1910.

Osnovano „Hrvatsko novinarsko društvo“. Prvi predsjednik bio mu je Milan Grlović.

 

1915.

Umro knjižničar, nakladnik i tiskar Stjepan Kugli. Nakon što je 1880 godine počeo raditi kao pomoćnik u knjižari L. Hartmana polako je preuzimao knjižare i tiskare u Zagrebu i stvorio najveće nakladnićko poduzeće u Hrvatskoj. Objavio je gotovo sva važnija djela hrvatskih književnika druge pol. XIX. stoljeća, a nakon njegove smrti posao su preuzeli njegovi sinovi Rudolf, Ivo i Zlatko.

 

1920.

Počinju se objavljivati prve službene prognoze vremena u Hrvatskoj. Prvi crtač vremenskih karata bio je Josip Mokrović. Na temelju tih karata izrađivale su se vremenske prognoze, pri čemu su se koristila različita iskustvena pravila. Prognoze je izrađivao Andro Cilić. Građani su za prognozu mogli saznati u izlozima uredništava tadašnjih gradskih novina „Riječ“, „Novosti“, „Jutarnji list“ i „Večer“. Prognoze su izlagane i na meteorološkom stupu na Zrinjevcu.

 

1920.

Prvr vijesti o novom sportu – košarci dolaze u Zagreb.U novinama „Jugoslavenski sport“ objavljen je članak u kojem je pisalo: „U posljednje doba pored lijepih i zanimljivih američkih športova uvelike se razgranio moderni Base ball…“

 

1935.

Započela izgradnja bolničkog kompleksa na Rebru.

4_Salata-Prijamna-zgrada-1910-1925.jpg

 

1950.

Započela a radom Akademija za kazališnu umjetnost. Smatra se umjetničko-pedagoškim nasljednikom Hrvatske dramske škole utemeljene u Zagrebu još 1896. godine.

 

 

1975.

Umro književnik Vjekoslav Majer. Od 1928. do 1937. je živio u Beču, gdje je pisao i objavljivao prozu i liriku na njemačkom jeziku. Nakon povratka u rodni Zagreb stvorio je nekoliko antoligijskih djela poput pjesme „Plinska lanterna na Griču“ ili pripovjesti „Dnevnik malog Perice“ prema kojoj je Krešo Golik snimio jedan od najzagrebačkijih hrvatskih filmova „Tko pjeva zlo ne misli“.

 

 

1975.

Dr. Vladimir Prelog, zagrebački profesor u Zurichu, dobio Nobelovu nagradu za kemiju. Iako bi ga se po priznanjima moglo smatrati građaninom svijeta, uvijek je isticao svoje hrvatsko podrijrtlo. Bio je lan brojnih nacionalnih akademija znanosti, počasni doktor sveučilišta u Parizu, Liverpulu, Bruxellesu, Ljubljani, Cambridgeu i Manchesteru. Vladimir Prelog je rođen u Sarajevu u kojem je započeo pohađati osnovnu školu, no 1915. godine njegova se obitelj preselila u Zagreb pa je školovanje nastavio u našem gradu.

 

1980.

Umro pjesnik Dobriša Cesarić. Rodio se u Slavonskoj Požegi, a tijekom prvog svijetskog rata došao je u Zagreb. Bio je redoviti član Akademije i predsjednik Društva hrvatskih književnika. Napisao je desetak knjiga pjesama, poezije i prepjeva.

dobrisa-cesaric-bio.jpg

 

1990.

Novi ustav Republike Hrvatske prihvatila sva tri (tadašnja) doma Hrvatskog Sabora.

 

 

2000.

Podatak sa samog kraja 20. stoljeća u Zagrebu:

369 000 radnika bez posla (21,4%), 65 tisuća ljudi primalo je neki oblik socijalne naknade, a prosječna plaća bila je 3279 kn (ili 840 tadašnjih dem).

Priredila: Ana Munjiza

 

 

Ekologija

      Zagreb u SRPNJU I KOLOVOZU kroz stoljeća

SRPANJ
1651.
Velika poplava u gradu – utopilo se 52 ljudi.Nakon vrućeg srpanjskog dana započela je oluja uz grmljavinu i jaku kišu. Usred Noći nabujali potok Medveščak porušio je sve kuće u Tkalčićevoj. Utopilo se 52 ljudi.
1671.
Posvećena kapela Svetog Josipa. Izgrađena je kao zavjet Jelene Patačić ako grad bude pošteđen stradanja tijekom...

Opširnije

...

Vijesti iz gradskih četvrti

      Zagreb u SRPNJU I KOLOVOZU kroz stoljeća

SRPANJ
1651.
Velika poplava u gradu – utopilo se 52 ljudi.Nakon vrućeg srpanjskog dana započela je oluja uz grmljavinu i jaku kišu. Usred Noći nabujali potok Medveščak porušio je sve kuće u Tkalčićevoj. Utopilo se 52 ljudi.
1671.
Posvećena kapela Svetog Josipa. Izgrađena je kao zavjet Jelene Patačić ako grad bude pošteđen stradanja tijekom...

Opširnije

Zagreb u SRPNJU I KOLOVOZU kroz...

Koliko je kupovina preko interneta sigurna?

Kultura


SRPANJ
1651.
Velika poplava u gradu – utopilo se 52 ljudi.Nakon...

Opširnije

GM

Kod za popust  rvZoA8

 
 

 

Politika

      Zagreb u SRPNJU I KOLOVOZU kroz stoljeća

SRPANJ
1651.
Velika poplava u gradu – utopilo se 52 ljudi.Nakon...

Opširnije

Zagreb u PROSINCU kroz stoljeća
1720.
Rodio se misionar Nikola Plantić. Djelovao je i u brojnim misijama u svijetu &ndas...

Opširnije

Zagreb u...
Zagreb u PROSINCU kroz stoljeća

Dok šećete ulicama Zagreba, padne li vam ikada na pamet kome li to velik dio naše metropole duguje svoj današnji izgled?

Recepti

      Zagreb u SRPNJU I KOLOVOZU kroz stoljeća

SRPANJ
1651.
Velika poplava u gradu – utopilo se 52 ljudi.Nakon vrućeg srpanjskog dana započela je oluja uz grmljavinu i jaku kišu. Usred Noći nabujali potok Medveščak porušio je sve kuće u Tkalčićevoj. Utopilo se 52 ljudi.
1671.
Posvećena kapela Svetog Josipa. Izgrađena je kao zavjet Jelene Patačić ako grad bude pošteđen stradanja tijekom...

Opširnije

Zagreb u SRPNJU I KOLOVOZU kroz...

Zdravlje

U zdravom tijelu zdrav duh

Za vježbanje ili bilo koju drugu sportsku ili plesnu aktivnost, većina ljudi ne izvaja puno vremena. Ljudi žive užurbanim životom, te teže pronalaze slobodnog vremena kako bi se mogli baviti bilo kojom aktivnošću. Svaki pojedinac od malih nogu trebao bi brinuti o svom zdravlju. Jedan od načina prevencije bolesti jest fizička aktivnost, koja je važna za sve dobne skupine.

Opširnije

U zdravom tijelu zdrav duh

Zagreb kroz stoljeća

      Zagreb u SRPNJU I KOLOVOZU kroz stoljeća

SRPANJ
1651.
Velika poplava u gradu – utopilo se 52 ljudi.Nakon vrućeg srpanjskog dana započela je oluja uz grmljavinu i jaku kišu. Usred Noći nabujali potok Medveščak porušio je sve kuće u Tkalčićevoj. Utopilo se 52 ljudi.
1671.
Posvećena kapela Svetog Josipa. Izgrađena je kao zavjet Jelene Patačić ako grad bude pošteđen stradanja tijekom Zrinsko-Frankopanskog otpora bečkom centralizmu. PO kapelici čitav brijeg je dobio ime Josipovac.

Opširnije

Zagreb u SRPNJU I KOLOVOZU kroz...