Zagreb u STUDENOM kroz stoljeća (…da se ne zaboravi.)

Arena Centar

Savski nasip

Avenue Mall

Bazen Utrina

Mamutica

Muzej suvremene umjetnosti

Zgrada INA

Jezero Bundek

Arena Zagreb

Limene zgrade

Zagrebački velesajam

Zagreb u STUDENOM kroz stoljeća (…da se ne zaboravi.)

Rodio se Franjo Magdić – osnivač hrvatske stenografije.Podrijetlom Slovenac,radio je kao zapisničar u Hrvatskom saboru,a stenografiju je naučio za vrijeme studija u Grazu. Bila je prilagođena njemačkom jeziku pa se mučio i,kako kažu, sam do duboko u noć dešifrirao svoje uratke da bi ih kasnije mogao izdiktirati pisarima. To ga je potaklo da se prihvati prilagodbe njemačke stenografije hrvatskom jeziku. Svoj rad objavio je 1864. godine i tako postavio temelj hrvatske stenografije. 

Slika 

 

1855. 

Prvi put u katedrali zasvirale Walckerove orgulje. Orgulje zagrebačke katedrale vrijednost su s kojom se Zagrepčani uistinu mogu ponositi. Među najvećima su u Europi i svrstavaju se među deset najljepših ostvarenja orguljarstva u svijetu. Naručio ih je 1855. godine nadbiskup Juraj Haulik,a izradio Eberhard Fridrich Walcker čija se radionica nalazila u Ludwigsburgu pokraj Stuttgarta . Ono sto ih čini posebnima su originalni dijelovi koji su ostali sačuvani još od prvog dana njihove uporabe. 

Slika 

 

1860. 

Protestno prekinuta kazališna predstava Peter von Szapary“, pri čemu je glumac Vilim Lesić na pozornici izjavio da će od nadalje davati samo predstave na hrvatskom jeziku. Spomen na taj događaj obilježava se kao Dan hrvatskog kazališta. 

 

1880. 

Jak potres razrušio Zagreb. Od ukupno 1758 kuća u gradu, kod 974 zabilježena su teška oštećenja. Mnoge su proglašene opasnim za stanovanje i zbog toga bile iseljene. Iako je bilo vrlo hladno ljudi su spavali na ulicama, u fijakerima ili na klupama, a grad je podigao i posebne barake na Zrinjevcu i Ciglani. Samozvani „stručnjaci“ su najavljivali novi veliki potres koji je trebao prodrmati Zagreb za punog mjeseca – između 15. i 16. prosinca. Ljude je obuzela panika. Iz grada koji je tada imao manje od trideset tisuća stanovnika, više od šest tisuća ih je otišlo tražeći utočište kod rođaka i prijatelja. Opustjele su ulice, kavane i gostionice. Zatvorene su bile škole i kazalište. Veliki je zagrebački potres imao i pozitivnu stranu. Nametnuo je potrebu obnove grada dajući poticaj za buduću izgradnju. Graditelji poput Friedricha Schmidta Hermanna Bollea, obnovili su sve važnije gradske spomenike, te izgradili čitav niz novih građevina koje mu danas daju prepoznatljiv izgled. 

SlikaSlikaSlikaSlika 

 

1905. 

Utemeljena družba Braća hrvatskog zmaja. Njeni su začetnici Emilij Laszowski dr. Velimir Deželić. Zamisao im je bila okupiti pojedince koji su voljni organizirano njegovati hrvatsku kulturnu baštinu, oživljavati uspomene na slavne događaje iz hrvatske prošlosti, te podsjećati na zaslužne Hrvate. Znak Družbe je zlatni zmaj zelenih krila koji čuva štit s hrvatskim grbom, a za zaštitnika su odabrali sv Juraja. Djelatnost Družbe usko je povezana s njenim geslom: „Za žrtvenike i ognjišta, s Božjom milošču“ (Pro artis et focis Deo propitio). Njen je rad bio zabranjen nakon Drugog svjetskog rata, a obnovljen je 1990. Sjedište joj je u kuli iznad Kamenitih vrata, obnovljenoj 1994.god. 

Slika 

 

1910. 

Edvard Rusjan letio desetak minuta zrakoplovom nad Zagrebom. Braću Edvarda i Joška Rusjana, tada već iskusne letače i konstruktore zrakoplova, u Zagreb je iz Slovenije pozvao poduzetnik Mihailo Merćep koji je pred zimu 1910. godine pored Penkalina izgradio i svoj hangar i ondje izrađivao zrakoplove. 

Slika 

 

1930. 

Umro hrvatski slikar Menci Clement Crnčić. Rođen u Brucku na Muri 1865. godine,slikarstvo je studirao u Beču i Munchenu. Kratko vrijeme bio je učitelj slikanja u Obrtničkoj školi u Zagrebu, a nakon studija grafike u Beču, zajedno sa slikarom Belom Čikošem Sesijom otvorio je privatnu Slikarsku školu i Zagrebu. Ona je najprije prerasla u Visoku školu za umjetnost i obrt,a zatim u Akademiju,u kojoj je 23 godine bio profesor. 

SlikaSlikaSlika 

 

1935. 

Prva izvedba komične opere „Ero s onoga svijeta“ Jakova Gotovca. Ubraja se u najuspjelije, ne samo u hrvatske,već i slavenske komične opere. Samo u zagrebačkoj Operi izvođena je gotovo 700 puta. 

SlikaSlikaSlika 

 

1935. 

U Hrvatskom narodnom kazalištu nastupio slavni operni pjevač Fjodor Šaljapin. U veličanstvenoj kreaciji Borisa Godunova mogli su uživati samo oni Zagrepčani koji su mogli izdvojiti pravi mali imetak za ulaznicu. Kritika je velikog umjetnika počastila hvalospjevima,uz opasku da je njegov glas odjekivao „kao da se čuju sva kremaljska zvona“. 

Slika 

 

1935. 

Podignut spomenik hrvatskoj himni. Postavljen je u zelenjaku, u Hrvatskom Zagorju jer je ondje, navodno, njen autor Antun Mihanović bio nadahnut za pisanje himne. Na otkrivanju spomenika unatoč vremenskim nepogodama bilo je nazočno preko dvadeset tisuća ljudi. Podizanje spomenika himni organizirala je družba Braća Hrvatskog Zmaja.